(INTERVJU) Podjela BiH je nemoguća misija

Bošnjački član Predsjedništva BiH, Bakir Izetbegović, za Dane govori o tome zašto će uvijek reagirati kad neko napadne integritet BiH, odnosima sa islamskim zemljama, politici SAD-a i EU prema BiH, odnosima u regionu važnosti pristupanja BiH NATO-u te dešavanjima unutar SDA

DANI: Gospodine Izetbegoviću, reagirali ste prošle sedmice na izjavu slovačkog predsjednika Ivana Gašparoviča u Banjoj Luci, koji je usporedio Republiku Srpsku i Bosnu i Hercegovinu sa Slovačkom i Češkom, zemljama koje su se mirno razdružile iz nekadašnje zajedničke države, tražeći hitan sastanak s ambasadorom Slovačke u BiH Miroslavom Mojžitom koji je, izražavajući žaljenje, istakao podršku Slovačke teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH. No, na tom sastanku ste rekli da se nikada ne smije izgubiti iz vida da je entitet RS-a nastao agresijom, genocidom i etničkim čišćenjem Bošnjaka i Hrvata i da nema nikakvih pravno-historijsko-moralnih preduslova za ostvarenje zahtjeva za eventualnom samostalnošću RS-a čime ste izazvali reakcije iz RS-a. Te teme, očito i 20 godina nakon rata u BiH dovode do sporenja. Koliko po Vama iznošenje tih činjenica s pozicije člana Predsjedništva BiH dovodi u BiH do suočavanja s prošlošću, a koliko do podizanja novih tenzija koje vode u dalju podjelu bh. društva?

IZETBEGOVIĆ: Žao mi je što moram reagovati kako sam reagovao, što moram podsjećati na bolnu prošlost i, kako kažete, podizati tenzije. Ali mora se reagovati na očigledan plan legalizacije teme “mirnog razdruživanja” koja se na različite načine uvodi od strane pojedinih političara iz Banje Luke i koja traži istomišljenike i podršku u međunarodnoj zajednici. Ogromna sredstva se troše na lobiranje u Americi i u zemljama EU da se dokaže kako je održanje BiH “nemoguća misija”, kako će se prije ili kasnije raspasti. Traži se odlazak OHR, ukidanje oružanih snaga, prijeti referendumima o otcjepljenju. Cilj je ukloniti mehanizme i institucije koje štite integritet zemlje, zamoriti međunarodnu zajednicu i patriotske snage u BiH. Isprobava se naša reakcija. Šutnja i pasivan odnos nas koji želimo očuvati cjelovitost zemlje dala bi aktivan doprinos ovakvim tendencijama. Trebamo se ugledati na Jevreje, uvijek nanovo podsjećati na zločine koji su počinjeni i kojim su kreirane etnički čiste teritorije i neprirodne podjele. Moramo upozoriti političare koji imaju na umu secesiju da će se naći na udaru državnih mehanizama zaštite, te upozoriti građane da nas sve takvi političari vode ka novim konfliktima sa nesagledivim posljedicama.

DANI: Kada ste reagirali na izjave predsjednika Srbije Tomislava Nikolića, zbog negiranja genocida u Srebrenici, negiranja odgovornosti Srba za ratne zločine, pa i Radovana Karadžića i Ratka Mladića, Milorad Dodik Vas je optužio da ste “lažni predstavnik građana BiH” i za “politički ekstremizam”, dok su Vaše izjave u Sarajevu procijenjene jednim dijelom kao populističke i dodvoravanje bošnjačkim biračima, te Vam je zamjereno zašto niste reakciju prepustili međunarodnoj zajednici. Kako to komentirate?

IZETBEGOVIĆ: Dodik je šampion verbalnog političkog ekstremizma o čemu svjedoči i posljednji izvještaj Visokog predstavnika o stanju u BiH iznesen pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija. Ja ću nastaviti da branim ustavnopravni poredak i integritet zemlje, da upozoravam na posljedice koje može izazvati takav ekstremizam, i bit ću sve uporniji i glasniji, bez obzira na mišljenje Milorada Dodika ili dijela našeg političkog miljea. Šta god ja rekao ili prešutio, dio naših kritičara, naročito sa lijeve strane političkog spektra, će smatrati da nije tako trebalo, da je trebalo drugačije, itd.

DANI: Dodik je u tom reagiranju predložio da ukoliko sumnjate da iza njegovih stavova ne stoji većina građana RS-a, pitanje statusa BiH provjerite na referendumu u RS-u uz dogovor da poštujete rezultate referenduma ma kakvi oni bili. Kako biste reagirali da Dodik zaista raspiše referendum za odcjepljenje RS-a?

IZETBEGOVIĆ: Referendum se može raspisati samo na nivou države, kompletne nacije, nikako na nivou entiteta, kantona, pojedinih etničkih grupa. Oni koji planiraju praviti jednostrane referendume trebaju ne tri, nego tristo puta razmisliti o tome u šta se upuštaju, imati navedeno u vidu, i, naravno, znati da će protiv sebe imati institucije države Bosne i Hercegovine, velesile koje su garant Dejtonskog mirovnog sporazuma i patriote ove zemlje koji nemaju alternativnu domovinu i alternativnu opciju. Naravno, ja bih reagirao svim legalnim sredstvima koja mi stoje na raspolaganju.

DANI: Planirate li susret s Nikolićem i koliko sadašnja situacija, s obzirom i na zahlađenje odnosa na relaciji Zagreb – Beograd doprinosi zatezanju odnosa u regionu, i stagnaciji i BiH i Srbije?

IZETBEGOVIĆ: I Srbiji i BiH treba normalizacija odnosa, to je stvar interesa a ne emocija. Ja sam spreman sarađivati sa predstavnicima Srbije koji žele korektne odnose, koji, prije svega, paze na riječi koje izgovaraju. Nadam se da će u vremenu koje slijedi Nikolić pokazati svoju pragmatičnu stranu, promijeniti odnos, pripaziti na riječi koje, zasad, olako izgovara. U svakom slučaju, u ovom času nema plana za skori susret.

DANI: Jedini ste član Predsjedništva BiH koji nije podržao prijedlog budžeta za 2013. godinu. Zašto ste odbili da ga podržite i koja su bila obrazloženja Nebojše Radmanovića i Željka Komšića za prihvatanje prijedloga budžeta?

IZETBEGOVIĆ: Predsjedništvo BiH ne podržava nego predlaže državni budžet. Akt Ministarstva finansija na bazi kojeg se u Predsjedništvu vodi rasprava je tek radni materijal, i ja sam smatrao da mora biti dopunjen kako bi se servisirale zakonske i druge preuzete obaveze. Postoji odluka o veličini Oružanih snaga, o pristupanju BiH Akcionom planu za članstvo u NATO, postoji usvojena Strategija povratka, preuzete su obaveze na Konferenciji o povratku koja je održana u aprilu u Sarajevu, moramo osigurati šest miliona KM u državnom budžetu kako bi nam donatori dodijelili višestruko veća sredstva za podršku procesu povratka itd. Donijeli smo odluke i stvorili obaveze, a sredstva nismo planirali. Smatrao sam da trebamo unijeti minimalna sredstva po najvažnijim pitanjima, kao što su napredak BiH ka euroatlantskim integracijama, povlačenje donatorskih sredstava za podršku povratku, itd. Nebojša Radmanović je ponudio amandmane koji su predlagali dalje smanjenje budžeta, naročito u odnosu na Oružane snage, ali je na nagovor Željka Komšića odustao pa su zajedno usvojili prijedlog budžeta koji je u potpunosti baziran na aktu Ministarstva finansija.

DANI: S pričom oko raskola unutar SDA povezuje se izbor novog reisa Islamske zajednice u BiH i vraćanje utjecaja IZ-a u SDA. Kako vidite rad IZ-a BiH i SDA, treba li tu da bude bliže suradnje, s obzirom kakvu je ulogu dugo godina u politici imao sad već bivši reis Cerić koga je na tu funkciju doveo prvi predsjednik SDA Alija Izetbegović?

IZETBEGOVIĆ: U vremenu agresije na Bosnu i Bošnjake skoro da niste mogli razlikovati šta je SDA a šta Islamska zajednica, ispreplitali smo se u zajedničkom naporu da se sačuva narod, zemlja, vjera. Ta vremena su prošla, u budućnosti svako treba da radi svoj posao, da što kvalitetnije radi svoj posao. Sigurno ćemo se uzajamno podržavati jer imamo isti cilj – očuvanje jedinstva zemlje, ravnopravnost Bošnjaka u njoj, očuvanje vjere i identiteta. Podržavat ćemo se, ali nećemo ulaziti u tuđi domen i prostor. SDA će se brinuti o državi, IZ o vjeri.

DANI: O ulozi Turske u regionu puno se govorilo u zadnje vrijeme. Mislite li da bi Turska mogla puno više uraditi kad je u pitanju odnos zemalja u regionu prema BiH, i prema Bošnjacima? Koliko Turska uopće pomaže BiH i je li to pomoć bošnjačkom narodu ili građanima BiH?

IZETBEGOVIĆ: Turska pomaže BiH i trudi se da to ne bude jednostrana pomoć usmjerena samo na Bošnjake. U Vijeću za implementaciju mira Turska predstavlja OIC i ima veoma korisnu i konstruktivnu ulogu. Slično je sa procesima približavanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji i NATO, Turska nas snažno podržava, naročito u odnosu na NATO. Uložili su velika sredstva u obnovu objekata diljem BiH iz otomanskog perioda, otvaraju škole i univerzitete, sve su prisutniji sa investicijama, odobrili su nam beskamatni kredit od 100 miliona Eura za zapošljavanje povratnika itd. Naravno, mogli bi činiti i više, i vjerujem da će u budućnosti učiniti još više.

DANI: Jeste li zadovoljni implementacijom tog kredita i koliko je do sada uopće realizirano tih sredstava?

IZETBEGOVIĆ: Utrošena je jedna petina odobrenih sredstava, i to je dobar tempo. Bolje je raditi sporo ali temeljito, pronaći povratnike sa kvalitetnim projektima koji garantuju povrat sredstava. Nisam zadovoljan brojem povratnika koji su dobili posao ili angažman kroz plasman preko 40 miliona KM. Sredstva se plasiraju, većinom, putem federalnih firmi koje zatim angažuju povratnike. Na posljednjem sastanku koji smo održali sa bankarima i turskim ambasadorom tražio sam da se snažnije angažuju ministarstva za izbjeglice na entitetskim i državnom nivou, da država pomogne kako bi mali farmeri, individualni proizvođaći dobili veći dio sredstava. Imamo hiljade hektara neiskorištenog zemljišta u vlasništvu povratnika, imamo povoljna sredstva namijenjena za njih, imamo potrebu za kvalitetnom hranom – BiH uvozi skoro polovinu hrane, dakle do države je da osmisli mehanizme koji će sve ovo uvezati u jedan efikasan sistem koji će svima donijeti korist.

DANI: Kakvi su odnosi BiH s islamskim svijetom i koliko to pomaže, a koliko odmaže BiH?

IZETBEGOVIĆ: Ne razumijem kako bi odnosi sa islamskim zemljama mogli da odmognu BiH? Oni mogu samo pomoći ovoj zemlji, jer islamske zemlje su uz nas od vremena proglašenja nezavisnosti. Pomagale su koliko su mogle, politički, finansijski, slale svoje vojnike u misije mira u BiH. I nikad nisu pomagali jednostrano, samo bošnjačku stranu. U vremenu koje je pred nama islamske zemlje će jačati, jačat će njihov utjecaj na globalne procese, i jačat će njihova podrška BiH.

DANI: Protekle sedmice BiH je posjetilo nekoliko visokih zvaničnika iz Evrope i Amerike. Prema Vašim iskustvima, je li jasna američka i evropska politika prema BiH ili se ona svodi na politiku pojedinaca koji je zastupaju i na koju često utječu zemlje i okruženja iz koji dolaze? Trebaju li BiH visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU i šta bi po Vama i Evropa i Amerika mogle i trebale uraditi kada je u pitanju BiH?

IZETBEGOVIĆ: Naravno da nam je potrebno snažno prisustvo predstavnika EU jer cilj nam je intenzivirati proces integracije u EU. I Visoki predstavnik je potreban sve dok se ne ispune uslovi iz formule 5+2, a najvažniji među njima je stabilno političko i sigurnosno stanje u zemlji. Nažalost, daleko smo od ispunjenja ovog uslova. SAD i Evropa bi trebali odaslati jasnije poruke u odnosu na kočničare procesa, uvesti neki vid tihih sankcija u odnosu na stranu koja prijeti miru i stabilnosti. S druge strane trebali bi pomoći običnom čovjeku koji je žrtva takve politike, politike koja je učinila da se rapidno smanji ulazak stranog kapitala u zemlju, da poraste broj nezaposlenih, da se plate i penzije smanje itd. Dakle, trebali bi osigurati povoljna sredstva za izgradnju infrastrukture, podizanje poljoprivrede, otvaranje novih malih i srednjih preduzeća itd. Nešto poput turskog kredita, samo obuhvatnije.

DANI: Kada procjenjujete da bi BiH mogla biti primljena u NATO s obzirom na zastoj u ispunjavanju uvjeta na tom putu i zbog čega bi za BiH bilo bitno da što prije postane članica NATO-a?

IZETBEGOVIĆ: NATO je vojno-politička alijansa koja okuplja elitne zemlje u svijetu, demokratske, bogate i sigurne. Napad na zemlju članicu je napad na sve zemlje Alijanse. Poruka da je BiH članica ovog saveza bi polučila ogromne pozitivne efekte jer je to poruka o sigurnosti investiranja u našu zemlju. Ulazak BiH u NATO zavisi od promjene odnosa onih koji koče napredak zemlje. Ako bi se taj odnos promijenio, BiH bi u roku od par godina bila pred vratima NATO saveza.

DANI: Da li će nova koalicija ugroziti postojanje BiH s obzirom na sporazume i prijedloge koji se posljednjih mjeseci sklapaju? Kako Vi komentirate da bošnjački narod u tim dogovorima predstavljaju Zlatko Lagumdžija, lider SDP-a, koji se deklarirao kao vođa građanske partije i Fahrudin Radončić, predsjednik SBB-a, mada je na lokalnim izborima poslata jasna poruka o tome kome birači vjeruju?

IZETBEGOVIĆ: Ne može ugroziti postojanje BiH, ali može strahovito unazaditi pozitivne procese u njoj. Kontrola političara nad medijima, radom policije i tužilaštava će, ukoliko bude uvedena, ostati zadugo i dovesti do bujanja korupcije i nejednakosti ljudi pred zakonom. A jednakost ljudi pred zakonom, jačanje institucija koje vas štite i ne pitaju o pripadnosti naciji i društvenom staležu, potrebni su ovom društvo kao lijek teškom bolesniku. Naravno, i razvlašćivanje CIK-a bi bila opasna koncesija Dodiku koja se slobodno može nazvati predajom, odustajanjem od učešća u vlasti u RS-u. Što se tiče koalicije SDP-SBB, glasači su kazali na posljednjim izborima šta o njoj misle, ali panično srljanje koje prijeti da nanese trajne štete BiH se nastavilo. SDA će učiniti sve da retrogradni i štetni zakoni ne prođu, a onda ćemo na izborima 2014 dovršiti posao. Ogromna većina opštinskih načelnika je iz SDA, dio kantonalnih vlada predvodi SDA, i dalje smo dio, i to bolji dio, Federalne vlade, itd. Stranka demokratske akcije će trajati sve dok postoje razlozi za postojanje jake, dokazane patriotske političke snage u BiH. Jedina koja ima istorijski potvrđenu referencu je SDA, i niko drugi neće dovršiti njen posao.

NEMA NEVINIH MILOŠEVIĆEVIH SARADNIKA

DANI: Milo Đukanović je bio član Vrhovnog saveta odbrane SRJ u vrijeme rata u BiH kada je ovaj savet donosio odluke o vojnoj i materijalnoj pomoći Republici Srpskoj. S obzirom da ste bili u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori u čemu je danas razlika između Đukanovića i Nikolića?

IZETBEGOVIĆ: Nema nevinih Miloševićevih saradnika kad je u pitanju agresija na Bosnu i Hercegovinu, ali ima onih koji su se, poput crnogorskog rukovodstva, istrgnuli iz Miloševićevog zagrljaja i potrudili se da svojim riječima i postupcima otvore prostor za pomirenje u regionu. Ima i onih drugih koji svojim riječima sole rane, koji su kao dobrovoljci učestvovali u napadu na BiH, ulagali trud da ova zemlja nestane, a danas izražavaju “zabrinutost” da ona zaista i nestaje pred njihovim očima. Mora se razbiti ta njihova “briga”, neka se brinu o tri miliona siromašnih u vlastitoj zemlji koji su mogli biti sretni i situirani ljudi da nije bilo glupih i izgubljenih velikosrpskih ratova.

VJEROVATNO ĆE BITI ODRŽAN KONGRES

DANI: U posljednje vrijeme puno se govori o smjeni Sakiba Softića, koja se povezuje sa zahlađenjem odnosa između Vas i predsjednika SDA Sulejmena Tihića, što se opet dalje povezuje s otvaranjem pitanja da li SDA treba održati kongres prije ili nakon izbora. Koliko ima istine u tome i možete li objasniti zašto je smijenjen Softić, koji slovi za Vama bliskog člana SDA i hoćete li podržati usvajanje konvencije koja bi bila prelazno rješenje, ili održavanje kongresa prije izbora? Bez obzira na mišljenje baze, da li biste se u slučaju održavanja kongresa prije izbora kandidirali za predsjednika SDA?

IZETBEGOVIĆ: Pokušaj smjene Softića je stvar lokalnog sukoba, bespotrebnog dokazivanja ko je glavni u čaršiji, ali će imati jak odraz na događanja u cijeloj SDA. Safet Softić je cijenjen član stranke, i kapriciozni napad na njega, koji ni predsjednik Tihić niti predsjedništvo SDA ne mogu da zaustave, je rezultirao ljutnjom mnogih utjecajnih esdeaovaca, smanjio šansu da dođe do dogovora o konvenciji. Potreban je skoro pa konsenzus kako bi kongres bio odgođen, po reakcijama koje dolaze sa terena mislim da nismo ni blizu takvog konsenzusa. Dakle, vjerovatno će biti održan kongres, i vjerovatno je da će me dio članstva predložiti za predsjednika SDA.

ODLUKU JE ZAUSTAVIO RADMANOVIĆ

DANI: Kako komentirate to što je BiH bila suzdržana u Generalnoj skupštini UN-a kada se glasalo da Palestina dobije status države posmatrača što je podržalo 138 zemalja? Dodik je svojevremeno tražio smjenu Zlatka Lagumdžije s mjesta ministra inozemnih poslova zbog instrukcije da BiH glasa za. Je li i ovo dio političkog dogovora Dodik – Lagumdžija?

IZETBEGOVIĆ: Nije, Ministarstvo inostranih poslova je poslalo prijedlog da se glasa za Palestinu. Mislim da se radi o Dodikovoj želji da pridobije simpatije Izraela i jevrejskog lobija u SAD-u. Nebojša Radmanović je bio spreman da ide do kraja u zaustavljanju podrške Palestini, da upotrijebi mehanizme entitetskog veta!? Komšić i ja smo podržali zahtjev Palestine, ali to nije bilo dovoljno, Radmanović je iskoristio legalne mehanizme da odluku zaustavi. Odnos političara iz RS-a, želja da se pridobiju simpatije Izraela, je onemogućio da BiH glasa “za” u Ujedinjenim nacijama.